Assam mimak éla tribel opín
Assam mimak (Assam movement) dok lédupé Rajiv Gandhi bí Prime Minister pé ila du:dodo August 15, 1985 dok sukti ko ika. Assam mimak dém ibomnédé AASU dokké supakke Asom Gono Porishad. Odo ayir do Asom Gano Songram Porishod emdagai. Amin de Assam Accord / Asom Sukti. Ede sukti dem dekko mé:mi-sigila-sapkum-sappala 24 March, 1971 (yume 12 do:pé) do gí:ané takam taniyém “Indian citizen” émna sapyé émna to:likto. Mimak moné ope:yé Hindu dak Muslim dak appingéméi torík su:ye. Odok lédu dokkédem torik sula ma:ye émna atgab ligdanla ru:sékto. Odok lédudok giné sékomsin torik sula:maye emto. Édé Assam mimak dém Mising, Boro Kachari, Deori, Tiwa, Karbi, Rabha, Dimasa appingéi dité-di:rung kinma pé gítéminla angu modi lok taniyém Asom sokké gílen kupé lagiyé émna imín-gímínka. Tiwa taniyé Morigaon district do Nellie émkodo February, 1983 do 2000 boje ko oinu kumli ope:lok bojepe taniyem moketo. Silapothar do:sin ginga la du:ne Bengali taniyem Arne Sapori do moketo. Sapyém Assam mimak do 1979 dokké 1985 dok sukti ido takam do Assam so sékri pé du:toma. Tiwa tani lok popé amongém pa:lad yékuji émna mé:la odo Tiwa taniyé iboka émna lédudo lusudungku. Émpigel AASU do bottan leaders kídíde “kinma” émna sappakto, Tiwa tribel kídídém aíké émna saptokuma, bulu tani mokene opeye émnam asin ko imoto. Gohpur do mipak taniyé Boro-Kachari taniyém dolu lokké ménpakla Arunachal dok yumrang ara:lo dugsi la du:pa:to. Indira Gandhi bi gikal kado do mipak kidi dok dugra sula dungko camp ong kididem lengkanka. Lubiko kamala Boro kebange Arunachal dok Chief Minister Gegong Apang me kumtin sula Prime Minister Gandhi bí Boro ngasod démsini kinmoto. Odok lédupé 1987 do Assam sukti do Boro légang okkosin kamang émna kinla Upendranath Brahma bí All Bodo Students’ Union (ABSU) dokki “Divide Assam 50:50” ilaboi émna mimak tarungém morop kang. AASU igé-gígébonékídídé Asom Gana Parishad (AGP) dem la:len ge:la bulukke migom dola dungai. 2003 do Boro sukti em Bharat sorkar ésin ipatoku abbuk jo:la mimak monékididém, BTAD lenmotoku. Édém bojeko luyar pénam kama emna me:do. Séko opínémsin mé:tin sukanmang nérkur la luyémilo.
Bengali lok “Bongo Sena”dé Karbi dité talédo angupé Bangladesh “Hindu Bengali du:téng: mayeku émna longku lenkang émnabdém kindanlang ngoluk tani kídídé? Sapyémilo Ganshakti dok dunggab ko:dém rago ko:pak monam légang “Hindu” “refugee” kídí dok do:yingém itélíkla igo-siro dung.
